Introduction

Abstract

U suvremenom društvu, gdje se tehnološke promjene događaju sve ubrzanijim tempom, odgoj mladih postaje sve kompleksniji zadatak. Roditelji, Crkva i odgojno-obrazovne institucije suočavaju se ne samo s klasičnim pitanjima poput emocionalnog razvoja i socijalizacije već i s utjecajem digitalne revolucije, umjetne inteligencije i globalnih krizā poput pandemijā ili klimatskih promjenā. Navedene promjene čine odgoj sve dinamičnijim procesom punim neizvjesnosti. Jedan od najvećih izazo-va za današnji odgoj mladih svakako jest nezaustavljivi ulazak tehnologije u svakodnevni život. Mladi danas odrastaju okruženi pametnim telefoni-ma, društvenim mrežama, beskrajnim izvorom digitalnih sadržaja zbog kojeg roditelji kao i odgojno-obrazovne institucije moraju sve više ulaga-ti znanja i energije oko podučavanja digitalne pismenosti i upozoravanja na ambivalentnost suvremene tehnologije. Navedene promjene izazivaju nesigurnost i nesnalaženje ne samo kod starijih, što je opće mjesto, nego i anksioznost kod mladih što zahtijeva jačanje emocionalne otpornosti kao i razvoj kritičkog mišljenja, osobito vezano za enormne mogućnosti koje nudi sve razvijenije područje umjetne inteligencije.
Kako na navedene odgojne izazove može odgovoriti obitelj i Crkva u svom redovitom poslanju i osobito putem priprave za sakrament krizme? Na to pitanje nastojimo dati odgovor ovom znanstvenom monografijom. Monografija je dijelom nastala kao plod 30. međunarodnog teološkog simpozija koji je održan u listopadu 2024. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu pod nazivom “Uloga teologije u duhovnosti hrvatskog naroda u vremenu tranzicije od komunizma do demokracije” na kojem su četvero suradnika monografije izložili svoje znanstveno-istra-živačke radove. Urednicima monografije učinilo se korisnim i u teološ-ko-pastoralnom smislu potrebnim - s obzirom na nedovoljno istraženu temu kod nas - navedenim radovima pridružiti još neke druge znanstve-ne doprinose srodnih humanističkih disciplina kako bi temu religiozno-sti mladih i katehetsku pripremu za sakrament potvrde još kvalitetnije, tj. interdisciplinarno obradili. U tom smislu zamolili smo nekoliko kolega s hrvatskih i inozemnih Sveučilišta za njihov znanstveni doprinos i rezultat naše suradnje stoji pred vama.
U prvom dijelu monografije, autori ističu kako je adolescencija odlu-čujuća razvojna faza u kojoj pojedinac oblikuje svoj identitet, vrijednosti i životne orijentacije. Proces sazrijevanja praćen je potragom za samostal-nošću i formiranjem stavova prema sebi, drugima i svijetu. Obitelj u tom procesu ima središnju ulogu jer putem odgoja snažno utječe na emocional-nu stabilnost, izgradnju osjećaja odgovornosti, razvoj duhovne dimenzije kao i integraciju u društvo, ističu u svom radu Nataša Rijavec Klobu-čar, Barbara Simonič i Urška Mikolič. Kritički analizirajući fenomene u suvremenom društvu, a fokusirajući se osobito na pedagoške aspekte katehetskog odgoja i obrazovanja, autorica Marijana Ćuk naglašava kako razvoj kritičkog mišljenja, emocionalne inteligencije i digitalne pismeno-sti kod mladih predstavlja ključne kompetencije za uspješno suočavanje s navedenim izazovima. Uz navedeno, svakako i sustavna podrška obitelji, odgojno-obrazovnog sustava kao i društvene zajednice, igra važnu ulogu u izgradnji i očuvanju pozitivne slike o sebi kod mladih. Religiozni odgoj i kateheza adolescenata danas zahtijevaju znatno širi, dublji i osjetljiviji pristup od onoga koji se oslanja isključivo na unaprijed formulirane pro-grame ili neinkulturirane normativne zahtjeve. U tom smislu posebno je važno naglasak staviti na izgradnju kvalitete odnosa, poznavanja konteksta u kojima se religiozni razvoj odvija, kao i na nužnost uvažavanja subjek-tivnosti, slobode i razvojnih potreba adolescenata, naglašava u svom radu Marijana Mohorić.
Središnji dio monografije donosi tri znanstveno-istraživačka rada
međusobno povezana upotrebom slične metodologije: prvi se bavi istra-živanjem kvalitete kateheze u župnoj zajednici i uključenosti vjeroučitelja u istu u Splitsko-makarskoj metropoliji (Gina Šparada i Nenad Palac). Rezultati rada ukazuju na to da, s jedne strane, gotovo trećina ispita-nih vjeroučitelja nikako ne surađuje u pastoralu župne zajednice. S druge strane, istraživanje otkriva da su mnogi problemi otklonjivi, osobito oni povezani s lošom komunikacijom sa župnikom. Drugi rad bavi se istraži-vanjem religioznosti mladih među katoličkim krizmanicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Rezultati pokazuju da su krizmanici s izraženom religijskom samoidentifikacijom u većoj mjeri uključeni u vjersku praksu i to na osobit način u manjim sredinama, ističu u istraživanju autori Doris Žuro, Jadranka Garmaz i Sanja Stanić. Treće istraživanje donosi stavove svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije o kvaliteti priprave za krizmu.
Rezultati istraživanja većim dijelom potvrđuju povezanost varijable dobi s korištenjem različitih metoda i alata u pripravi za krizmu, kao i s osob-nim zadovoljstvom, otvorenošću prema društvu i mišljenjem o prikladno-sti dobi za krizmu. Međutim, istraživanje je donijelo i neke neočekivane rezultate koji ukazuju npr. na činjenicu da mlađi svećenici nisu kreativni-ji ni zadovoljniji u radu s krizmanicima u odnosu na starije kolege, ističe autor Ivica Jurić.
Rad Edvarda Punde tematski se nastavlja na prethodni rad o kvalite-ti priprave za krizmu. U radu autor promišlja o ulozi svećenika, katehe-te, vjeroučitelja, ali i svih onih koji su u ulozi učitelja mladića i djevojaka adolescentske dobi u njihovu traganju za otkrivanjem vlastitog identiteta i odnosa s Bogom. Rad ističe presudnost vlastitog iskustva katehete kao i njegove kompetencije da vlastita iskustva vjere, onkraj bilo kakvog subjek-tivizma ili ekskluzivizma, inkorporira u katehezu mladih. U zaključnom dijelu monografije donose se još dva rada: rad Domagoja Runje u kojem se predstavljaju, uz kratke komentare, tekstovi iz četiriju kanonskih evanđelja koji govore o Isusu kao djetetu i o odnosu odraslog Isusa prema djeci te rad Floriana Mayrhofera koji kritički obrađuje mogućnosti i ograničenja digi-talnog pripovijedanja (Digital storytelling) u katehezi sakramenta potvrde. Svi radovi, premda međusobno različiti u pristupu i perspektivi, pred-stavljaju relevantan doprinos proučavanju religioznosti mladih i katehet-skoj pripremi za sakrament potvrde. Zahvaljujemo svim autorima na doprinosu i nadamo se da će monografija biti korisno sredstvo kako sve-ćenicima, katehetama i vjeroučiteljima tako i svima zainteresiranima za kršćanski odgoj mladih. Osobito se nadamo da će ova publikacija dopri-nijeti razvoju novih metoda evangelizacije s mladima nakon slavlja kriz-
me u župi.