Razvitak misli o svemiru i njegovu nastanku

Sažetak

Autor polazi od prikaza antičke misli o počelu i razvitku svijeta od Talesa do Platona. Potom prikazuje razvitak predodžbe svijeta. Ukratko su iznijeta mišljenja: Anaksimandra, Filolaja, Platona, Eudoksa, Kalipa, Aristotela, Ptolemeja, Aristarha sa Sama, Kopernika, Brahea, Keplera, Galilea i Newtona. U zadnjemu dijelu iznijete su neke teorije o nastanku i razvitku svemira: Lemaîtreova, Gamowa teorija, teorija stalnoga stanja, teorija svemirskih ponavljanja, teorija Velikoga praska, teorija inflacije i Hawkingova teorija. U zaključku pisac članka tvrdi da sve iznijeto očituje da još nemamo konačno i potpuno prirodoznanstveno tumačenje nastanka i razvitka svemira i da je govor o svemiru do Kopernika a djelomično i poslije njega, pod nekim vidovima, više bio govor o našemu neznanju nego o svemiru. Ni prirodne znanosti nisu još dale konačni odgovor na postavljeno pitanje prvih filozofa. Autor zaključuje da pitanje o svemiru nije samo prirodoznanstveno pitanje, jer svemir sam sebi ne može biti odgovor, pa je čovjek upućen i na filozofiju i na bogoslovlje kojemu je uporište Odgovor koji se ponudio i prije nego što je postavljeno pitanje. tajna svemira zanimala je i zanima filozofe, bogoslovce, prirodoznanstvenike a osobito kozmologe. od svoga početka, čovjek se pitao o svijetu. o nastanku svijeta i bogova mitski je pisao Heziod (viii./vii. st. pr. kr.) u svojoj Teogoniji u mezopotamskim mitovima opisano je postupno stvaranje. u knjizi Postanka (1, 1 – 2, 7) opisano je stvaranje svijeta, koje se nije dogodilo u jednom trenutku. Početak zapadne filozofije povezan je s pitanjem o počelu svega. Premda je predodžba svijeta, koju su imali prvi zapadni filozofi, bila bitno različita od slike koju o njemu imamo danas, ipak je pitanje, koje su oni postavili, zaokupljalo filozofiju a i danas zaokuplja znanstvenike koji istražuju svemir i njegov nastanak. Čovjekovo se promišljanje i istraživanje o svemiru i njegovu razvitku nije zaustavilo. kozmolozi iznose svoje teorije koje se potvrđuju ili odbacuju. cilj ovoga rada je ukratko pokazati kako se razvijala čovjekova misao o svemiru od antičkoga doba do danas, izdvajajući neka mišljenja.