Prihvat Koncila u Hrvatskoj

Abstract

Ispit o tom gdje smo i dokle smo dospjeli u provedbi Koncila naređuje nam sam Sveti Otac u najavi Trećega Isusova milenija, u apostolskom pismu Nadolaskom trećega tisućljeća (br. 19-20). Pošto je u najkraćim crtama sažeo djelo Koncila, završava da se "najbolja priprema" za sam jubilej "neće moći izraziti osim u obnovljenu zalaganju za što vjerniju primjenu" koncilskog nauka. Stoga su prihvat i primjena Koncila temeljne točke velikog ispita savjesti na koje pozivlje svakoga Kristova vjernika i cijelu Crkvu. Po njemu, taj prihvat još uvijek zahtijeva "dodatni napor" (br. 36). Na to se ponovno navraća i u svojoj osebujnoj knjizi Prijeći prag nade kojom je stupio u razgovor s najširim čitateljstvom, u poglavljima posvećenima Koncilu (hrvatsko izdanje, str. 170-184). Koncil je za Papu bio "veliko iskustvo Crkve", "seminar Duha Svetoga" (str. 172). Njime je počela nova evangelizacija (str. 173). Njime je također otpočeo novi stil Crkve, u najširem smislu ekumenski, po čemu će Koncil "još dugo vremena biti izazov za sve Crkve i zadaća za svakoga" (str. 177). Kao osobitu novost Koncila Papa ističe i sinodalnu metodu koja je "jedan način da se izraze odgovornosti svakoga prema Crkvi" (str. 178). Pažljivo treba pročitati i one dvije stranice na kojima on zamjećuje osobite koncilske prinove i na ploči svijeta (str. 173-184). U svakom slučaju vrlo su značajne njegove riječi: "Svaki službenik Evanđelja trebao bi zahvaliti Duhu Svetomu za dar Koncila i uvijek bi se trebao osjećati njegovim dužnikom. Da bi se taj dug otplatio, trebat će još mnogo godina i mnogo naraštaja" (str. 179).