Govor o Bogu i radikalizacija fenomenologije u Michela Henryja

Autor/innen

  • Ante Vučković

Schlagworte:

govor, Bog, mišljenja, prostup, pojavljivanje, obilježja

Abstract

Autor, polazeći od promišljanja što se događa s pomakom naglaska s govora o Bogu, neodvojivim od zapadne misli, na govor o govoru, dakle, na promjene govora o Bogu tijekom zapadne povijesti, najprije kratko iznosi neke od važnijih misaonih pristupa Bogu. Anselmo Canterburyjski i dokaz Božje opstojnosti u iskustvu mišljenja, Descartes i ideja beskonačnog u mišljenju koje se obvezalo na metodički ateizam, Kant i Bog kao postulat praktičnog uma nakon nemogućnosti nekoga dokaza Božje opstojnosti, Heidegger i prednost šutnje kada je riječ o Bogu, Levinas i traženje izlaza iz alternative Boga živih i boga filozofa. Ovaj panoramski prikaz služi približavanju govoru o Bogu u zadnjim djelima Michela Henryja u kojima se bavi kršćanstvom i njegovim temeljnim temama: istinom i tijelom. O Bogu valja govoriti ne više u redu mišljenja, nego u redu života, jer se Bog u kršćanstvu ne objavljuje kao biće koje treba misliti, nego kao Život. Kao fenomenolog M. Henry radikalizira fenomenologiju i dopušta da tekstovi Novoga zavjeta, nadasve Ivanovo evanđelje, postave u pitanje shvaćanje pojavljivanja i onog što se pojavljuje. Pojavljivanje svijeta, obilježeno stavljanjem na vani svega što se pojavljuje, indiferentnošću prema svemu što se pojavljuje i nemoći stavljanja u bitak onog što se pojavljuje pokazuje se i u obilježjima ljudske riječi, riječi svijeta. Pojavljivanje Života ne poznaje takve podjele. Život se ne razlikuje od onog što objavljuje. On se samoobjavljuje. Nije ravnodušan, nego patičan. Ne stvara nego rađa.

 

Veröffentlicht

2018-05-14

Zitationsvorschlag

Vučković, A. (2018). Govor o Bogu i radikalizacija fenomenologije u Michela Henryja. Katholisch-Theologische Fakultät, Universität in Split, 10(1), 9–48. Abgerufen von https://ojs.kbf.unist.hr/index.php/simpozij/article/view/278