Kršćanska moralka u kontekstu moralno-društvenih zbivanja i novoga govora o Bogu
Abstract
U ovom radu autor propituje današnje stanje moralne teologije u svjetlu društvenih i teoloških promjena koje su se dogodile ili se događaju, kako kod nas, tako i u zapadnom svijetu i društvu. Dok analizira i vrednuje povijesni razvoj moralne teologije, autor ukazuje na nove putove te znanosti kroz zadnja desetljeća njezine obnove nakon II. vatikanskog koncila. Nakon uvoda u kojem naglašava da živimo određenu moralnu krizu, u prvom dijelu autor govori o tri razvojne etape moralnosti zapadnog društva. Te etape su povijesno ograničene i autor ih dijeli na tri: prva je teleološka i traje negdje do godine 1700., druga je laička, u kojoj se moralnost sekularizira i traje negdje do iza II. svjetskog rata, a treća je postmoderna, koja i danas traje i koja je označena snažnim subjektivizmom. Poseban naglasak stavlja na ideju poznatog teologa Metza o potrebi stvaranja novoga “velikog morala” u Europi. U drugom dijelu autor razmatra katoliče aspekte razvoja moralne teologije. Na prvome mjestu je teologija II. vatikanskog sabora i njegov zahtjev za obnovom moralne teologije. Sam Sabor je promijenio svrhu moralne teologije i dao poticaj da postane biblijska, znanstvena i drušveno usmjerena. Autor potom prikazuje stanje pokoncilske moralne teologije, različte putove obnove i istražvanja, njezine demokratizacije i potpunog osamostaljivanja kao teološe discipline. Slijedi potom i enciklika Veritatis Splendor kao pravorijek o svim pitanjima moralne teologije. Autor daje njezine naglaske, antropologiju, kristologiju i postavlja je u kontekst društvenih i teoloških zbivanja. Na koncu autor ukazuje i na nove perspektive moralne teologije, koja bi trebala postati moralka radosti. Katolička moralna teologija sebi je postavila zadaću da plodonosno odgovori na tešku moralnu krizu našega vremena, a istodobno je odbacila kazuistički moral i apstraktno shvaćanje naravnog zakona koji je bio sveden na gotovo biološke procese. Time je otvorila plodni dijalog sa svim strujanjima i mišljenjima modernog svijeta i preispitala svoje temelje moralnosti.
