Feministička teologija i njezini odjeci u Hrvatskoj

Abstract

Na temelju pisanja o feminističkoj teologiji u katoličkim časopisima i knjigama u Hrvatskoj, autorica zaključuje da je s obzirom na broj objavljenih članaka ili knjiga, odjek feminističke teologije veoma slab, gotovo zanemariv. S obzirom na sadržaj pisanja, odjek bi bio na razini osnovne informacije, uvoda u feminističku teologiju. Postavlja, međutim, postavku da je temeljni stav prema feminističkoj teologiji u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj stav ignoriranja te da ne postoje osnovne pretpostavke za razumijevanje feminističke teologije. Da bi ovu postavku obrazložila, autorica predstavlja feminističku teologiju pod vidom mjestâ njezinih nastanaka, glavnih obilježja i glavnih pravaca te doprinosa općoj teologiji. Na kraju članka autorica obrazlaže postavku zašto smatra da u Hrvatskoj ne postoje osnovne pretpostavke za razumijevanje ovakvoga vida teološkoga promišljanja te ističe potrebu da se i teološki fakulteti u Hrvatskoj otvore rodnim istraživanjima. Govor o feminističkoj teologiji i njezinim odjecima u Hrvatskoj nije lak, i to iz nekoliko razloga. Kao prvo, u feminističkoj se teologiji povezuje nešto što je za većinu ljudi nespojivo: cijenjena stara riječ teologija, koja znači govor i premišljanje o Bogu, i pojam opterećen afektivnošću kao što je feminizam, koji za većinu ljudi znači težnju žena za moći, mržnju prema muškarcima, zastupanje prava na pobačaj, lezbijsku ljubav i sl. Stoga je govor i o feminističkoj teologiji, kao i o feminizmu, često opterećen emocionalnim nabojem, bilo pozitivnim bilo negativnim. Možda je dobro posvijestiti te osjećaje kao i vlastiti stav prema ovoj temi. Moj je stav, primjerice, prema van solidarnost, prema unutra kritičnost. Druga poteškoća koja se nameće, jest pitanje o kojoj bi feminističkoj teologiji valjalo govoriti: sjevernoameričkoj, latinskoameričkoj, azijskoj, istočnoeuropskoj…1 Odgovori na teološka pitanja koja nude ove teologije često su različiti i teško ih je svesti na zajednički nazivnik. Ujedno, upravo svođenje feminističke teologije na zajednički nazivnik smatram poteškoćom, jer ne omogućuje izdiferenciran odnos prema pojedinim pravcima feminističke teologije, nego dovodi do poimanja ove teologije kao neke definirane, monolitne cjeline koja se kao takvu prihvaća ili odbacuje.  Na temelju istraživanja o ženama u Crkvi u Hrvatskoj poznato mi je da se kod nas o feminističkoj teologiji pisalo, ali ne dostatno. Pitanje koje mi se stoga nameće jest: trebam li govoriti o samoj feminističkoj teologiji ili je dostatno raspravljati o mogućnosti njezinoga razumijevanja i prihvaćanja u Hrvatskoj? U obradi teme odlučila sam ići sljedećim putem: kratko ću predstaviti koliko se o feminističkoj teologiji pisalo u katoličkoj literaturi u Hrvatskoj, potom ću feminističku teologiju predstaviti i to pod vidom mjesta njezinih nastanaka, glavnih obilježja i glavnih pravaca te doprinosa općoj teologiji. Na kraju ću se zadržati na stanju u Hrvatskoj, tj. na našoj otvorenosti ili zatvorenosti za ovakav vid teološkoga promišljanja.