Vlast i autoritet u hrvatskom društvu

Abstract

Raspravljati o vlasti i autoritetu, odnosno o suverenitetu vlasti u 21. stoljeću nije moguće bez preciznog definiranja bitnih društvenih promjena i definiranja nove povijesne situacije u kojoj živimo. Starim pojmovima koji su vrijedili u 19. i 20. stoljeću nije moguće objasniti novo doba, a još manje predvidjeti glavne političke i društvene procese koji su već daleko odmakli i koji ruše sve vrijednosti 20. stoljeća. Autoritet vlasti u prošlosti, danas, pa i u budućnosti mora se raspravljati u odnosu na suverenitet vlasti. Tu su upravo najveće promjene. Nacionalna država koja je bila suverena, koja je bila najviša vlast, koja je imala pravo, ničim ograničeno, donositi zakone i propise i prisilom ih ostvarivati, danas je već izgubila veliki dio svojeg suvereniteta. Danas državna vlast u donošenju i provođenju zakona nije više suverena. Sve više nadnacionalne institucije, organizacije i sudovi mogu ograničiti državnu vlast, spriječiti, promijeniti ili onemogućiti donošenje određenih zakona i propisa, te ih sudskim putem poništiti odlukom naddržavne vlasti, jer su međunarodni sudovi jači od nacionalnih sudova. Iako je Hrvatska po svojem Ustavu i dalje suverena država, ona to više nije. Iako u članku 2. Ustava RH piše: “Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv”, što znači da se suverenitet ne može prenositi na nadnacionalnu organizaciju, pa ni na Europsku Uniju kao naddržavnu organizaciju, a on se ipak prenosi i bez formalne promjene hrvatskog Ustava.