Laička država, religija i crkva

Abstract

Ako se izuzmu nedemokratske države totalitarnog komunističkog ili teokratskog islamskog tipa, u većem dijelu aktualnog svijeta prevladavaju više ili manje demokratske varijante liberalne paradigme pravne države. U svim tim državama načelno je zajamčena religijska i svjetonazorska sloboda, koja se međutim ostvaruje u različitim modelima i stupnjevima. To je relativno lako uočljivo kad je riječ o odnosu države i religija, odnosno o položaju crkvenih zajednica i načinima njihova funkcioniranja u europskim društvima. Uza svu možebitnu veću ili manju pravno iskazanu kulturološku blizinu tih država, uvjetovanu povijesnim razlozima, s jednom od religijskih zajednica (crkava), one sve u načelu prihvaćaju temeljnu laičnost, tj. nepoistovjećivanje političkih institucija države s religijskim opredjeljenjima građana i njihovim religijskim zajednicama, uz istodobno zakonodavno jamčenje i zaštitu religijskih sloboda svih religija i svjetonazora na svojem teritoriju...